Kada se pomene digitalna transformacija, mnogi vlasnici malih i srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini pomisle na skupe softverske pakete i konsultante koje mogu priuštiti samo velike kompanije. Ta percepcija, iako razumljiva, često je pogrešna - digitalna transformacija za manji biznis rijetko počinje velikim ulaganjem, nego promjenom navika i postepenim uvođenjem alata koji rješavaju konkretan, svakodnevni problem.

Šta digitalna transformacija zapravo znači za mali biznis

Za razliku od velikih korporacija koje govore o "digitalnoj strategiji" na nivou cijele organizacije, za malo preduzeće digitalna transformacija najčešće znači zamjenu papirnate evidencije programom za knjigovodstvo, uvođenje online sistema za rezervacije umjesto zapisivanja termina u svesku, ili korištenje jednostavne aplikacije za praćenje zaliha umjesto ručnog prebrojavanja robe na policama. Ovi koraci, iako naizgled mali, direktno smanjuju grešku ljudskog faktora i oslobađaju vrijeme vlasnika i zaposlenih za poslove koji stvarno donose vrijednost, umjesto administrativnog posla koji se može automatizovati.

Digitalno prisustvo kao preduslov vidljivosti

Bez obzira na djelatnost, danas veliki broj potencijalnih kupaca prvo pretražuje internet prije nego što odluči gdje će obaviti kupovinu ili angažovati uslugu - od zanatske radnje do konsultantske firme. Preduzeće koje nema ni osnovnu online prisutnost, makar u vidu ažurne stranice na Google mapama sa tačnim radnim vremenom i kontakt informacijama, gubi kupce koji ga jednostavno neće pronaći, bez obzira na kvalitet usluge koju nudi. Osnovni profil na društvenim mrežama, redovno ažuriran sa fotografijama proizvoda ili primjerima obavljenog posla, često je dovoljan prvi korak koji ne zahtijeva veliko ulaganje, ali zahtijeva dosljednost.

Automatizacija svakodnevnih procesa

Mnoga mala preduzeća u BiH i dalje troše sate na ručno izdavanje faktura, praćenje uplata i usaglašavanje zaliha, poslove koje savremeni, često pristupačni softveri mogu obaviti automatski uz minimalan unos podataka. Softver za izdavanje faktura koji automatski šalje podsjetnik kupcu o neplaćenom računu, ili sistem koji upozorava vlasnika kada zaliha određenog proizvoda padne ispod definisanog nivoa, smanjuje broj propuštenih naplata i nestašica robe koje direktno utiču na prihod. Ulaganje vremena u podešavanje ovakvih alata na početku uštedi znatno više vremena kasnije, kada se preduzeće suoči sa rastom obima posla.

Prepreke sa kojima se preduzetnici suočavaju

Digitalna transformacija u BiH usporena je i objektivnim preprekama - nedostatkom digitalnih vještina kod dijela vlasnika starije generacije, ograničenim budžetom za softverske licence i, u manjim mjestima, još uvijek nedovoljno pouzdanom internet infrastrukturom. Nedostatak povjerenja u online plaćanje i digitalne alate takođe igra ulogu, posebno u zanatskim i uslužnim djelatnostima gdje je poslovanje tradicionalno počivalo na ličnom kontaktu i gotovini. Prevazilaženje ovih prepreka rijetko zahtijeva potpunu promjenu poslovnog modela - realniji pristup je postepeno uvođenje jednog alata odjednom, uz dovoljno vremena da se zaposleni naviknu na novi način rada prije uvođenja sljedeće promjene.

Podrška institucija i primjeri dobre prakse

U posljednjih nekoliko godina, komore, razvojne agencije i pojedini donatorski programi u BiH počeli su nuditi obuke i, ponegdje, sufinansiranje za mala preduzeća koja žele unaprijediti digitalne kapacitete, prepoznajući da konkurentnost domaće privrede direktno zavisi od brzine ovog procesa. Preduzeća koja su ranije prihvatila digitalne alate - bilo da se radi o restoranu koji je uveo online rezervacije stolova, ili proizvodnoj firmi koja je digitalizovala praćenje zaliha - danas služe kao primjer drugima u svojoj branši da promjena, iako u početku zahtijeva trud i prilagođavanje, dugoročno olakšava poslovanje i otvara mogućnost rasta koji bi uz ručne, papirnate procese bio znatno teže ostvariv.