Usko grlo globalne trgovine: Kako logistika i transport utiču na cijene proizvoda

Lanac snabdijevanja je žila kucavica svjetske ekonomije. Svaki zastoj u velikim lukama ili poskupljenje brodskog prevoza direktno se odražava na krajnju cijenu robe u prodavnicama, često sedmicama ili mjesecima nakon što se sam poremećaj dogodio na drugom kraju svijeta.

Kako funkcioniše savremeni pomorski transport

Preko osamdeset posto svjetske trgovine robom odvija se putem pomorskog transporta, prvenstveno zahvaljujući kontejnerizaciji koja je od šezdesetih godina prošlog vijeka drastično smanjila troškove i vrijeme utovara i istovara robe. Ogromni kontejnerski brodovi, dugi i preko tri stotine i pedeset metara, sposobni su prevesti i preko dvadeset hiljada standardnih kontejnera u jednom putovanju, povezujući fabrike u Aziji sa lukama i tržištima širom Evrope i Sjeverne Amerike. Ova mreža ruta, luka i terminala funkcioniše po principu koji podsjeća na krvotok - svaki zastoj na jednoj tački sistema ima efekat talasa koji se širi kroz cijelu globalnu mrežu snabdijevanja.

Veliki poremećaji poslednjih godina

Nekoliko značajnih događaja u poslednjoj deceniji pokazalo je koliko je ovaj sistem, uprkos svojoj efikasnosti, zapravo krhak. Blokada Sueckog kanala 2021. godine, kada se jedan jedini kontejnerski brod nasukao i zaustavio jednu od najvažnijih pomorskih ruta na svijetu, izazvala je zastoje u vrijednosti milijardi dolara robe i poremetila isporuke na sedmice unaprijed. Pandemija je dodatno pogoršala situaciju kroz kombinaciju naglog pada, a zatim naglog rasta potražnje za robom, nedostatka radne snage u lukama i nedostatka samih kontejnera, koji su se zaglavili na pogrešnim lokacijama širom svijeta. Ovi događaji naučili su kompanije da diversifikuju dobavljače i rute, umjesto oslanjanja na jedan lanac snabdijevanja koji može biti prekinut jednim jedinim incidentom.

Direktan uticaj na cijene u prodavnicama

Kada cijena prevoza jednog kontejnera poraste, taj trošak se prije ili kasnije prenosi na krajnjeg potrošača kroz veće cijene proizvoda, od elektronike i namještaja do odjeće i prehrambenih proizvoda uvezenih iz drugih dijelova svijeta. Ovaj efekat obično nije trenutan - kompanije često imaju zalihe robe kupljene po starijim, nižim cijenama transporta, pa se poskupljenje osjeti tek nakon što se te zalihe potroše i naruči nova roba po novim, višim troškovima logistike. Ova vremenska odgoda objašnjava zašto potrošači ponekad ne razumiju zašto cijene rastu mjesecima nakon što su vijesti izvještavale o krizi u globalnom transportu koja je naizgled već prošla.

Bosna i Hercegovina i zavisnost od stranih luka

Kao zemlja bez punopravnog izlaza na more, Bosna i Hercegovina u potpunosti zavisi od luka u susjednim zemljama za uvoz i izvoz robe koja putuje morskim putem - prvenstveno hrvatske luke Ploče, te luka Rijeka i italijanski i slovenački terminali za robu koja dolazi iz udaljenijih dijelova svijeta. Ova zavisnost znači da bosanskohercegovački uvoznici i izvoznici trpe dvostruki trošak kašnjenja - prvo usljed globalnih poremećaja u pomorskom transportu, a zatim usljed dodatnog kopnenog transporta i eventualnih carinskih procedura na granicama prije nego što roba stigne do konačnog odredišta. Razvoj željezničke infrastrukture i modernizacija graničnih prelaza ostaju ključni faktori koji bi mogli smanjiti ovu dodatnu barijeru za domaću privredu.

Šta potrošači mogu očekivati u narednom periodu

Stručnjaci za logistiku savjetuju da se globalni lanci snabdijevanja postepeno prilagođavaju naučenim lekcijama iz poslednjih godina, uz veća ulaganja u redundantne rute i regionalne dobavljače koji smanjuju zavisnost od jedne tačke potencijalnog zastoja. Ipak, s obzirom na kompleksnost i međuzavisnost globalne trgovine, potpuno izbjegavanje budućih poremećaja gotovo je nemoguće, bilo da su uzrokovani vremenskim nepogodama, geopolitičkim tenzijama ili tehničkim kvarovima. Za potrošače to praktično znači da je razumno očekivati povremene oscilacije u cijenama i dostupnosti određenih proizvoda kao trajnu karakteristiku globalno povezane ekonomije, a ne izuzetak koji će jednom zauvijek nestati.

Zašto isporuka "posljednje milje" najviše poskupljuje

Iako se najveći dio priče o logistici fokusira na okeanski transport, upravo posljednja dionica puta robe - takozvana "posljednja milja" od regionalnog distributivnog centra do police u prodavnici ili do vrata kupca - često nosi nesrazmjerno visok udio ukupnog troška transporta. Ovo je posebno izraženo u zemljama sa slabije razvijenom cestovnom i željezničkom infrastrukturom, gdje kamioni moraju prelaziti veće udaljenosti po lošijim putevima, trošeći više goriva i vremena nego što bi bilo potrebno uz modernizovaniju mrežu. Ulaganja u infrastrukturu stoga imaju direktan i mjerljiv efekat na krajnje cijene za potrošače, što je razlog zašto ekonomisti infrastrukturne projekte poput obnove pruga i autoputeva smatraju dugoročnom investicijom u nižu inflaciju.

#ekonomija